Preskoči na sadržaj
Društvo

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da antimikrobna otpornost prijeti modernoj medicini i globalnim zdravstvenim ciljevima

News Lithuania Uredništvo · Napisao AI i pregledao prema našim uredničkim standardima · · Vrijeme čitanja 6min čitanja · Pregledi 0 ·
Ključno — Dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije upozorili su 16. studenog 2026. da spor napredak u uporabi antibiotika i dijagnozi ugrožava globalne zdravstvene ciljeve za 2030. godinu.

Dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije upozorili su 16. studenog 2026. da je napredak u prevenciji, dijagnosticiranju i odgovarajućem korištenju antibiotika prespor da bi se ispunili globalni ciljevi. Upozorenje dolazi u trenutku kada antimikrobna rezistencija prijeti budućnosti moderne medicine. Jean-Pierre Nyemazi, privremeni voditelj antimikrobne rezistencije pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, izjavio je da je antimikrobna rezistencija raširena i prijeti budućnosti moderne medicine. Jean-Pierre Nyemazi istaknuo je da za razliku od COVID-19, antimikrobna otpornost ubija ljude već godinama bez dovoljno javne uzbune.

Rastuća smrtnost i nedostaci u testiranju

Podaci iz 2021. godine pokazuju da je antimikrobna rezistencija izravno odgovorna za više od milijun smrtnih slučajeva. Osim toga, fenomen je povezan s oko 4,7 milijuna smrtnih slučajeva tijekom te godine. Iako su mnoge zemlje razvile strategije za borbu protiv tog pitanja, značajne praznine u laboratorijskim kapacitetima i dalje su glavna briga. Trenutno samo 36 posto zemalja posjeduje nacionalne referentne laboratorije sposobne za testiranje otpornosti na sve bakterije i gljivice koje prati Svjetska zdravstvena organizacija. Sylvia Bertagnolo, voditeljica nadzora antimikrobne rezistencije pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, istaknula je ta ograničenja u pogledu sposobnosti testiranja.

Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila je cilj da 80% zemalja posjeduje takve nacionalne referentne laboratorije do 2030. godine. Međutim, trenutačni napredak upućuje na to da će za ispunjavanje tog mjerila biti potrebno znatno ubrzanje. Pravasha Prakash, tehnički službenik za antimikrobnu otpornost u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rekao je da zemlje napreduju u svim područjima, ali da se mora povećati brzina kako bi se postigli ciljevi za 2030.

Provedba nacionalnog akcijskog plana

Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije u 183 zemlje otkrilo je značajan porast u usvajanju nacionalnih akcijskih planova protiv antimikrobne rezistencije. U 2017. godini otprilike 40 % zemalja imalo je takve planove, dok je gotovo 90 % zemalja izvijestilo o nacionalnim akcijskim planovima u 2026. godini. Unatoč tom povećanju planiranja, stvarna provedba tih strategija i dalje je niska. Samo 42 zemlje, koje predstavljaju manje od 20 posto zemalja obuhvaćenih istraživanjem, izvijestile su da imaju akcijske planove koji se financiraju, provode i nadziru.

Antimikrobna rezistencija nastaje kada se bakterije razviju kako bi se oduprle lijekovima koji su dizajnirani za njihovo ubijanje. Ovaj proces je ubrzan korištenjem antibiotika u ljudskom zdravlju, uzgoju životinja i proizvodnji hrane. Ako se sadašnji trendovi nastave, antimikrobna rezistencija mogla bi uzrokovati 39 milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini tijekom sljedećih 25 godina. Kako bi se riješili ovi rastući rizici, Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je zemlje da ojačaju napore za antimikrobnu otpornost tijekom tjedna svjesnosti koji je zakazan za 18. i 24. studenog.

Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt

Kako vam se svidio ovaj članak?

Komentari 0

Budite prvi koji će komentirati

Kontaktirajte nas

← News Lithuania Početna
News Lithuania Primajte nove članke e-poštomPretplatite se i primajte novi sadržaj e-poštom. Odjava je moguća u svakom trenutku.
Je li vam ovo bilo korisno?Podijelite s prijateljima i na društvenim mrežama