Zvaničnici WHO-a upozoravaju da antimikrobna rezistencija prijeti modernoj medicini i globalnim zdravstvenim ciljevima
Zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije upozorili su 16. novembra 2026. da je napredak u sprječavanju, dijagnosticiranju i adekvatnoj upotrebi antibiotika prespora da bi se ispunili globalni ciljevi. Upozorenje dolazi jer antimikrobna rezistencija ugrožava budućnost moderne medicine. Jean-Pierre Nyemazi, privremeni šef rezistencije na antimikrobe pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, izjavio je da je antimikrobna rezistencija široko rasprostranjena i ugrožava budućnost moderne medicine. Jean-Pierre Nyemazi je napomenuo da, za razliku od COVID-19, antimikrobna rezistencija ubija ljude godinama bez dovoljne zabrinutosti javnosti.
Povećanje smrtnosti i testiranje
Podaci iz 2021. godine pokazuju da je antimikrobna rezistencija direktno odgovorna za preko milion smrtnih slučajeva. Pored toga, fenomen je povezan sa oko 4,7 miliona smrtnih slučajeva tokom te godine. Iako su mnoge zemlje razvile strategije za borbu protiv ovog pitanja, značajne praznine u laboratorijskim kapacitetima ostaju glavna briga. Trenutno, samo 36% zemalja posjeduje nacionalne referentne laboratorije sposobne za testiranje rezistencije na sve bakterije i gljivice koje prati Svjetska zdravstvena organizacija. Silvija Bertagnolo, šefica za nadzor antimikrobne rezistencije u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, istakla je ova ograničenja u vezi sa mogućnostima testiranja.
Svjetska zdravstvena organizacija uspostavila je cilj da 80% zemalja posjeduje takve nacionalne referentne laboratorije do 2030. godine. Međutim, trenutni napredak sugeriše da će ispunjavanje ove referentne vrijednosti zahtijevati značajno ubrzanje. Pravasha Prakash, tehnički službenik za antimikrobnu rezistenciju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rekla je da zemlje napreduju u svim oblastima, ali da se brzina mora povećati da bi se postigli ciljevi do 2030. godine.
Implementacija nacionalnog akcionog plana
Istraga Svetske zdravstvene organizacije na 183 zemlje otkrila je značajno povećanje usvajanja nacionalnih akcionih planova protiv rezistencije na antimikrobne lekove. U 2017. godini približno 40% zemalja imalo je takve planove, dok je skoro 90% zemalja prijavilo nacionalne akcione planove 2026. godine. Uprkos ovom povećanju planiranja, stvarna implementacija ovih strategija ostaje niska. Samo 42 zemlje — koje predstavljaju manje od 20% anketiranih zemalja – prijavile su akcione planove koji se finansiraju, sprovode i prate.
Antimikrobna rezistencija se javlja kada bakterije evoluiraju kako bi se oduprle lekovima dizajniranim da ih ubiju. Ovaj proces se ubrzava upotrebom antibiotika u ljudskom zdravlju, stočarstvu i proizvodnji hrane. Ako se trenutni trendovi nastave, antimikrobna rezistencija mogla bi izazvati 39 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta u narednih 25 godina. Da bi se riješili ovi rastući rizici, Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je zemlje da ojačaju napore za antimikrobnu rezistenciju tokom sedmice podizanja svijesti zakazane za 18-24. novembar.
Ovaj članak je napisan uz pomoć AI-ja na osnovu više novinskih izvještaja i pregledan je od strane naših urednika u skladu s našim uređivačkim principima. Urednički standardi · Dojave i kontakt
Komentari 0